Rast cijena hrane diljem Europe: Koji su proizvodi najviše poskupjeli?

Cijene hrane u EU porasle su za 2,8% u 2025. u odnosu na prethodnu godinu. Za neke proizvode inflacija je bila znatno viša, dosegnuvši i 10% za određene artikle, prema podacima Eurostata, piše Euronews.

Koje su zemlje zabilježile najvišu inflaciju hrane u 2025.? Koji su prehrambeni proizvodi najviše poskupjeli? I je li bilo proizvoda kojima su cijene pale?

Cijene u Turskoj naglo porasle

Turska se jasno izdvojila po inflaciji hrane, s rastom cijena od čak 32,8% u 2025., što naglašava šire inflacijske probleme u toj zemlji. Sljedeći najviši rast bio je znatno niži — 7,6% na Kosovu.

Unutar EU, Rumunjska je zabilježila najvišu inflaciju hrane od 6,7%. Inflacija hrane ostala je visoka u dijelovima istočne i jugoistočne Europe tijekom 2025. Rumunjska, Bugarska, baltičke zemlje i Balkan uglavnom su bilježili stope između 4% i 7%, znatno iznad prosjeka EU - u Hrvatskoj je ta stopa 4.5 %, dok je u Sloveniji 4.7.

Švicarska je bila jedina zemlja u kojoj su cijene hrane pale — za 1,1%. Cijene su ostale nepromijenjene na Cipru.

Među „velikom četvorkom” EU-a, Francuska je imala najnižu stopu inflacije hrane od 0,7%. To je ujedno bila i treća najniža stopa među 36 europskih zemalja.

Inflacija je iznosila 2,1% u Njemačkoj i Španjolskoj, dok je Italija imala najvišu stopu među najvećim gospodarstvima EU-a — 2,5%.

Dvoznamenkasta inflacija čokolade, smrznutog voća, govedine i teletine

Od 64 uobičajena prehrambena proizvoda koje prati Eurostat, cijene su pale za osam proizvoda, a za jedan su ostale nepromijenjene. Svi ostali zabilježili su porast cijena u različitim iznosima u 2025. u odnosu na 2024.

Tri proizvoda zabilježila su dvoznamenkastu inflaciju. Cijene čokolade porasle su najviše — za 17,8%, slijedi smrznuto voće s 13%, dok su govedina i teletina poskupjele za 10%.

Osim ta tri proizvoda, i nekoliko drugih zabilježilo je značajan rast cijena.

Cijene jaja porasle su za 8,4%, maslaca za 8,3%, a janjetine i kozletine za 7,2%. Šećer, džem i med poskupjeli su za 6,8%, dok je svježe punomasno mlijeko poskupjelo za 5,7%.

Proizvodi od korjenastog povrća poskupjeli su za 5,5%, svježe ili rashlađeno voće za 5,4%, a voće ukupno za 5,3%. Jestiva ulja i konzervirano voće porasli su za po 4,7%. Cijene peradi porasle su za 4,4%, dok su sušeno voće i orašasti plodovi poskupjeli za 4,2%.

U Hrvatskoj, cijena čokolade je porasla za 15 %, smrznutog voća za 20 %, a govedina i teletina za čak 22 %, gotovo najviše u Europi (od Hrvatske veće poskupljenje bilježi jedino Nizozemska - 23 %). Jaja su poskupila za 3 %, dok maslac bilježi smanjenje cijena od 3 %.

Koji su prehrambeni proizvodi pojeftinili?

Nasuprot tome, cijene nekoliko proizvoda su pale. Maslinovo ulje zabilježilo je najveći pad — 22,9%. Cijene su prethodnih godina snažno rasle, pa je 2025. donijela značajan preokret tog trenda.

Šećer je pojeftinio za 11%. Ulja i masti pale su za 5,4%, dok su krumpiri pojeftinili za 5,2%.

Najveći rast cijena hrane po zemljama

Godišnje promjene cijena prehrambenih proizvoda znatno su se razlikovale među zemljama. Podaci Eurostata pokazuju kako se šest najvećih povećanja cijena hrane u EU razlikuju diljem kontinenta. Svi su porasli za više od 7% unutar EU-a.

Cijene čokolade porasle su za više od 30% u tri zemlje: Poljskoj (33%), Litvi (32%) i Estoniji (32%). U Albaniji je zabilježen porast od samo 1%.

Kod smrznute hrane, godišnja inflacija kretala se od 2% na Islandu do 32% u Estoniji. Podaci za ovaj proizvod nisu bili dostupni za sve praćene zemlje.

Cijene govedine i teletine porasle su za više od 20% u nekim zemljama, što je dvostruko više od prosjeka EU-a od 10%. Nizozemska (23%), Hrvatska (22%) i Latvija (21%) zabilježile su najveći rast u ovoj ključnoj prehrambenoj kategoriji.

Cijene govedine i teletine ostale su nepromijenjene u Švicarskoj. Francuska (5%) i Italija (6%) imale su najniži rast.

Jaja, kao široko konzumiran proizvod, zabilježila su poskupljenja od 20% ili više u pet zemalja. Kosovo je imalo najveći rast od 30%, slijede Češka s 29%, Slovačka s 27%, Portugal s 21% i Mađarska s 20%.

Inflacija cijena jaja znatno varira diljem Europe. U nekim zemljama povećanja su bila vrlo mala, dok su cijene u nekoliko zemalja čak pale.

Inflacija cijena maslaca dosegnula je dvoznamenkaste stope u dvanaest zemalja. Prešla je 20% na Kosovu i u Švedskoj, dok je u Hrvatskoj maslac jeftiniji za 3 %.

Kod janjetine i kozletine, prosjek EU-a iznosio je 7% (Hrvatska bilježi rast od 6%), ali je šest zemalja zabilježilo rast iznad 10%. Među članicama EU-a, Poljska je imala najveći porast od 14%, slijede Portugal i Irska s 13%. Švedska je zabilježila rast od 11%, dok je Španjolska bila na 10%.